Prednosti i izazovi prelaska na hibridne cloud sustave

U današnjem digitalnom svijetu, poslovanje postaje sve više ovisno o tehnologiji, a cloud rješenja igraju ključnu ulogu u tom procesu. Cloud sustavi omogućuju tvrtkama veću fleksibilnost, skalabilnost i optimizaciju troškova. No, izbor pravog modela cloud infrastrukture može biti izazovan. Jedan od najpopularnijih pristupa koji balansira između prednosti javnih i privatnih cloud sustava je hibridni cloud.

Hibridni cloud kombinira prednosti oba modela, omogućujući tvrtkama da koriste privatni cloud za osjetljive ili kritične podatke i javni cloud za manje osjetljive procese. Iako ovaj model nudi brojne prednosti, prelazak na hibridnu cloud infrastrukturu dolazi s nizom izazova. U ovom članku istražujemo ključne prednosti i izazove prelaska na hibridne cloud sustave.

Prednosti prelaska na hibridne cloud sustave

1. Fleksibilnost i skalabilnost

Jedna od najvećih prednosti hibridnih cloud sustava je njihova fleksibilnost. Organizacije mogu odlučiti gdje će pohraniti svoje podatke ovisno o njihovoj osjetljivosti i važnosti. Privatni cloud omogućuje bolju kontrolu nad sigurnošću i privatnošću, dok javni cloud osigurava skalabilne resurse koje možete prilagoditi prema potrebi.

Primjerice, tvrtke koje doživljavaju sezonske promjene u potražnji mogu koristiti javni cloud kako bi osigurale dodatne resurse tijekom vršnih razdoblja, a nakon toga se vratiti na manje opterećenje u privatnom cloudu. Na taj način, resursi se koriste učinkovitije, što smanjuje nepotrebne troškove.

2. Optimizacija troškova

Hibridni cloud omogućuje tvrtkama optimizaciju troškova jer mogu koristiti javni cloud samo kada je to potrebno. To znači da tvrtke mogu izbjeći velike investicije u privatnu infrastrukturu koju možda neće uvijek koristiti u potpunosti. Također, model "pay-as-you-go" u javnim cloudovima omogućuje smanjenje troškova za infrastrukturu tijekom razdoblja niske potražnje.

Korištenje javnog clouda za skalabilnost može smanjiti troškove održavanja privatnog data centra, dok hibridni model omogućava efikasnije planiranje troškova u skladu s poslovnim potrebama.

3. Bolja sigurnost i privatnost

Mnogi IT menadžeri zaziru od korištenja javnog clouda zbog zabrinutosti oko sigurnosti podataka. Hibridni cloud sustav omogućuje zadržavanje osjetljivih podataka na privatnim serverima, čime se smanjuje rizik od povrede podataka. Tvrtke mogu koristiti privatni cloud za pohranu podataka koji zahtijevaju visoki stupanj sigurnosti, poput podataka o klijentima ili povjerljivih poslovnih informacija, dok manje osjetljive aplikacije i podaci mogu biti hostani u javnom cloudu.

Hibridni cloud model pruža visoku razinu kontrole nad tim gdje se podaci nalaze, što omogućava tvrtkama da bolje zadovolje regulatorne zahtjeve i interne sigurnosne politike.

4. Brži odgovor na promjene u poslovanju

Hibridni cloud sustavi omogućuju tvrtkama brže prilagodbe u poslovanju. U slučaju neočekivanih zahtjeva ili izvanrednih situacija, tvrtke mogu brzo skalirati svoje IT resurse koristeći javni cloud, bez potrebe za proširenjem privatnih data centara. Ova fleksibilnost pomaže tvrtkama da ostanu konkurentne na tržištu i brže reagiraju na promjene u industriji.

Izazovi prelaska na hibridne cloud sustave

1. Integracija između privatnog i javnog clouda

Jedan od najvećih izazova pri prelasku na hibridnu cloud infrastrukturu je integracija privatnog i javnog clouda. Potrebno je osigurati da oba sustava rade u skladu i da su aplikacije u mogućnosti međusobno komunicirati. Kompleksnost ove integracije može zahtijevati napredne alate za upravljanje i koordinaciju kako bi sustav funkcionirao besprijekorno.

Uz to, razlike u tehnologijama između privatnog i javnog clouda mogu dodatno otežati integraciju. Implementacija hibridnog clouda često zahtijeva značajne resurse, vrijeme i stručno znanje kako bi se sustavi pravilno povezali.

2. Upravljanje sigurnošću

Iako hibridni cloud omogućuje bolje upravljanje sigurnošću, to također dolazi s većim izazovima. Organizacije trebaju pažljivo upravljati sigurnosnim politikama kako bi osigurale da podaci koji se kreću između privatnog i javnog clouda ostanu zaštićeni. Svaki dio hibridnog sustava može imati svoje specifične sigurnosne rizike, što povećava složenost upravljanja sigurnosnim prijetnjama.

Tvrtke moraju primijeniti stroge sigurnosne protokole, enkripciju podataka i redovito nadziranje kako bi osigurale cjelovitu zaštitu hibridne infrastrukture.

3. Zavisnost o dobavljačima

Kada koriste hibridne cloud sustave, tvrtke postaju ovisne o dobavljačima cloud rješenja. Ova zavisnost može predstavljati izazov ako dobavljač mijenja svoje uvjete ili usluge. Osim toga, migracija podataka s jednog cloud dobavljača na drugog može biti izazovna i skupa, osobito ako dobavljači koriste različite tehnologije ili standarde.

Važno je pažljivo odabrati dobavljače cloud usluga i osigurati da nude fleksibilnost te podržavaju dugoročne potrebe tvrtke.

4. Nadzor i upravljanje resursima

Hibridni cloud zahtijeva sofisticirane alate za nadzor i upravljanje kako bi IT timovi mogli pratiti performanse i korištenje resursa na oba kraja sustava – u privatnom i javnom cloudu. Ako nema jasnog i učinkovitog nadzora, može doći do neučinkovitog korištenja resursa ili povećanja operativnih troškova.

Praćenje performansi, korištenje alata za upravljanje radnim opterećenjem i implementacija naprednih sigurnosnih rješenja ključni su za uspjeh hibridne cloud infrastrukture.

Zaključak

Prelazak na hibridni cloud sustav nudi brojne prednosti – od fleksibilnosti i skalabilnosti do optimizacije troškova i poboljšane sigurnosti. Međutim, ovaj prijelaz dolazi s izazovima poput integracije, upravljanja sigurnošću i ovisnosti o dobavljačima.

Kako bi tvrtke maksimalno iskoristile prednosti hibridne cloud infrastrukture, važno je temeljito planirati migraciju, odabrati prave dobavljače i implementirati alate za nadzor i upravljanje. Uvođenje hibridnog clouda može značajno poboljšati poslovne performanse, ali zahtijeva detaljan i strateški pristup kako bi se izbjegli potencijalni rizici.

Zel-Cos d.o.o. electronic-information services and marketing, Nova cesta 166, 10000 Zagreb. Account number: 2360000-1101194923, IBAN: HR5323600001101194923 at Zagrebacka banka d. d., 2500009-1101365330, IBAN: HR3725000091101365330 at HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. and
2340009-1110626430, IBAN: HR4523400091110626430 at Privredna banka Zagreb d.d. The share capital amounting to 149,000.00 HRK, paid in full. Director Dubravko Puhelek. Tax number: 03693350, OIB: 07306591551

How to file a complaint? / General Terms of Business / CID (Customer Induced Damage)

IKT integracija poslovnih procesa za rast konkurentnosti